Eroteka (101)

Objavljeno od strane cryptoman / 44 komentara za Eroteka (101)

najavljuje: Ero

Vjerujem da oba redovna čitaoca ove rubrike znaju da se na http://enigmatikatio.blogspot.com/ sprema start (leteći start) novog bloga.
Takođe, zainteresovani znaju da su najavljene neke stalne rubrike.
Jedna od njih (koja je do sada nekoliko puta promijenila naziv, te je juče ponovo preimenovana) trebalo bi da bude svakodnevna "rubričica" u kojoj bi se, u nekoliko rečenica, skretala pažnja na pojmove dobre za ukrštenice/križaljke.
Ne mislim da to bude neko moje pametovanje tipa "ovo valja, a ovo ne valja" već jednostavno nabrajanje nekih riječi (pojmova, naslova…) s kojima bi se mogla početi ukrštenica.
Nisam sklon da namećem lično mišljenje o poimanju enigmatike (svaki takav pokušaj osuđen je na propsat), niti mislim da imam ekskluzivno pravo davanja preporuke za bilo koji pojam, te sam, stoga, oprezno koncipirao rubriku ("malo tupljenja i još manje oštrenja").
Enigmati, koji drže do sebe, već imaju svoje viđenje šta je dobro, a šta nije za ukrštenice, te je teško nekome "nametnuti" drugačiji stav, ali uvijek ima prostora za razmijenu mišljenja. U dosta stvari većina se slaže, ali mislim da ni u kakvim tzv "ŽČĆDŽ" pravilima (suglasničke skupine) ne valja pretjerivati. (npr. Uvijek ću -kada imam četvoroslov XMIX- između ŽMINJ i OMIŠ izabrati Omiš).
Ima dosta interesantnih pojmova, koji nisu "cvrkutavi", a kada biram između "GRŽĆĐWNJ" koje je Mjesto u Boguzaleđima u blizini Boguizanogu i "-A-A-I" koje je poznato izabrati ovo drugo pa makar mi ono "GRŽĆĐWNJ" donosilo laskavu titulu "majstora kombinatora". (Malo karikiram, ali vjerujem da je jasno šta je pisac htio da kaže)

A kako će to da funkcioniše rubrika koja se danas zove "Reč po riječ" a do juče se zvala "Jedrice"?
Pokazaću vam na jednostavnom primjeru.
Dok ovo pišem čuo sam na TV …"Kapetan Džon Piplfoks".
Opaaaa, kažem sebi, lijepo!
Evo jednog pojma za ukrštenicu.
Napišem nekoliko riječi, preporučim kako bi se to moglo opisati i tako 365 komada godišnje.
Naravno, dosta će materijala biti i u ukrštenicama – Ima dosta lijepih pojmova za "prikazivanje", ima nekih bisernih opisa te opisivače valja pohvaliti kada iščačkaju dobar opis, a ima i propusta kod opisivanja, te će se i tu moći pokatkad napisati koja riječ (ili reč).
Naravno, očekujem veliku pomoć kolega (Na jednoga posebno polažem velike nade, zna on!).

Baš zbog (donekle) različitih mišljenja o valjanosti pojmova koje treba ili ne treba ukrstiti u mrežu prilikom pravljenja ukrštenice, očekujem veći broj saradnika. Ko hoće, može odmah da piše (Ne kraće od 3 rečenice i ne duže od 30 rečenica).

Jedan od naslova rubrike trebalo je da bude "Za razgovor uz kafu" jer namjeravam da pričice (crtice) objavljujem u jutarnjim časovima, a da izbor pojmova bude dovoljno interesantan da se razmijeni nekoliko riječi (komentara) o njima (uz jutarnju kafu).

Doduše, planirati i realizovati, dvije su različite stvari.
Ipak, ja ću da pokušam, pa da vidimo kuda će nas to dovesti.

PODIJELI NA
LinkedInPin It
cryptoman

44 komentara

  4. Upravo čitam strip-knjigu Borivoja Dovnikovića Borde “Mendo Mendović i drugi stripovi”. Eto dobrog pojma za križaljke: Mendo Mendović, nekadašnji junak TV-emisija, a kasnije i stripova (koje je crtao upravo Bordo).

    U ER5 postoji: MENDA (grad na antiknoj Halkidici), MENDE (afrički jezik itd.), MENDI (grad u Etiopiji), MENDT (općina u Njemačkoj), ali ne i MENDO (MENDOVIĆ). Kad je ER5 pripreman niko se njega nije sjetio, iako vjerujem da su za njega tada znali i autor, i izdavač, i urednik.

  7. Nije baš za čitav članak, nego više kao usputna opservacija: dvoslovne samoglasničke skupine u konstrukciji uzrokuju “lom”, tj. većina paralelnih pojmova će kao posljedica tog loma morao imati samoglasnički ili suglasnički dvoslov na sličnoj poziciji (banalan primjer: ukoliko je prvi vodoravan pojam poDRum, život je puno lakši ako idući vodoravan pojam ima lom na istom mjestu (avIOni)). Kod troslova to nije slučaj,ako u vertikalnom pojmu koji prolazi središnjim suglasnikom možete uklopiti suglasnički par.
    Poprilično sam zakomplicirao, ali ono što želim reći je da je puno lakše uvrstiti u križaljku pojam kao RAT DVIJU RUŽA (ispod kojeg možete mirno staviti AMERIKANIZAM i jedina promjena ritma samoglasnik suglasnik je DR) ili BACAČ PLAMENA (samo P je problem), nego što je to npr. s pojumom AMORTIZACIJA, gdje svi vodoravni pojmovi moraju slijediti istu logiku loma.

    Ima li to smisla?
    Tonči

  9. I samo mali komentar: ako to ne utječe na ostatak konstrukcije, uvijek bih između ŽMINJ i OMIŠ odabrati ŽMINJ. Zašto? Evo kako ja to gledam: križaljke su tu zbog rješavača, a jedna od njihovih najvećih zamjerki je ponavljanje pojmova u križaljkama. Stoga bi, ukoliko nije riječ o opskurnom pojmu, uvijek odabrao onaj koji će rješavača ugodno iznenaditi: Žminj nije opskuran, rješavaču će biti drago kad ga odgonetne (“hej, pa ja ovo znam!”), a pitanje je kad ću opet dobiti priliku uvrstiti ga ( OMIŠ će kad-tad opet dobiti priliku!). Stoga, imeđu KANDŽE i KANTE biram KANDŽE, između SIR i ŽIR biram ŽIR itd.

  11. ŽMINJ ili OMIŠ
    Dilema jeste manja u Hrvatskoj, ali u Srbiji tu nema dileme – OMIŠ!
    Zašto?
    Za ŽMINJ je čulo (lična procjena) 0,3% rješavača a za OMIŠ 100%.
    Kontra primjer jeste npr.
    ČENTA i SENTA.
    Šta će da uvrste (ako će uopšte da uvrste) enigmati u hrvatsku križaljku? Sentu, naravno! (ako im ne treba baš Č na početku).

  12. ali treba gledati i sa uredničkog i opisivačkog pogleda. naravno da je ljepše ANJA, ali u nedostatku mjestu (npr. skandinavci) jednostavnije je ŠARENA PAPIGA = ARA. ovo je samo prosti primjer, ali sastavljači koji ne opisuju križaljke ne znaju probleme oko finiširanja skandinavke. naravno da većina njih uopće ne obraća pažnju na uvrštene pojmove. stvarno ponekad moraš biti čarobnjak da bih opise pojmova ERSTED i ACEV strpao u pet redova. u takvim slučajevima onda mora do promjene navedenih pojmova, zajebi “lijepu” riječ kad je nemožeš opisati.

  13. Kohortaš je u pravu. Ja imam još veći problem jer mi je maksimum ČETIRI REDA u polju skandinavke u svim listovima koje uređujem. I pored skoro četrdesetogodišnjeg iskustva dešava se da menjam neki pojam u ukrštenici pri unošenju opisa.

  14. @Tonci
    nazalost, editovanje nije moguce uvesti jer je ovaj korisnicki blog-servis tako zamisljen i zahvati te vrste se ne mogu izvoditi.

    @MC
    vidjao sam te skandinavke sa 4 reda. doduse, odlicno izgledaju, graficki su ciste, ali se ipak ne mogu nacuditi tom mazohizmu… 🙂

  16. “ali sastavljači koji ne opisuju križaljke ne znaju probleme oko finiširanja skandinavke. naravno da većina njih uopće ne obraća pažnju na uvrštene pojmove”

    Kriv po svim točkama optužnice-inače ne opisujem uratke, pa je jedino pravilo kojeg se držim da ne uvrštavam opskurne pojmove (što možda ima kontraefekt, jer se neki geografski pojam da jasno i kratko definirati makar nitko ne zna za njega, dok moje inzistiranje na “zabavnim” pojmovima opisivače stavlja ne gadne muke). Kad malo razmislim o tandem-skandinavkama koje sam poslao uopće ne znam kako bih neke pojmove (filmove, npr.) definirao u 4 retka, a pritom su mi neki od njih još i po sredini mreže, dakle dijele opisno polje s pojmom koji se pruža u suprotnom smjeru! Ali opet, ako se to da izvesti, zar nije ljepše imati neki pojam iz 2012. godine naspram nečeg što je svatko vidio 10 puta (primjerice, mogao sam izabrati između SJEME ZLA i SJEMENKA, NA RUBU i MARABU (ovo drugo je bilo gusto jer je i MARABU zanimljiv pojam): zar je stvarno lošije ako se odlučim za prvonavedene pojmove u tim parovima? U suprotnom, ne tonem li u konfekciju?

    Tonči

  19. @slavko: primjer SJEME ZLA vs. SJEMENKA (kao i NA RUBU vs. MARABU) se odnosi na veličinu raspoloživog prostora za opisivanje u skandinavci: SJEME ZLA je (po mom mišljenju) bolji pojam, ali ga je teže (kao film) opisati u ograničenom prostoru.

  20. Jasno, Tonči.
    I sam imam sličnih problema kao MC (četiri reda po 8-9 slova) te ga potpuno razumijem.

    Inače, za ŽMINJ sam se uhvatio kao pijan plota, jer mi je taj pojam ostao u prijatnom sjećanju na jedno lijepo druženje u Somboru. (Kasnije je taj moj “eksces” sa anagramiranjem ŽMINJA ugledao svjetlo dana u nekom od hrvatskih enigmatskih listova)

  22. Slazem se sa Toncijem (generalno, Zminj jeste manje poznat van Hrvatske)- predvidivost i ponavljanje pojmova je posljednje sto rjeshavac zeli. Meni su najdrazi prilozi (najcesce su laki i za opisivanje) i slicne, svakodnevne sintagme (ne nepoznati naslovi koji imaju potrebni broj slova…). Dakle UNEDOGLED i TRN U OKU i sve tako. Nekad se sastavljac prelijepo izvuce iz zapetljane (samoglasnicko/suglasnicke skupine) kombinacije prislanjajuci josh jednu “kvrgavu” rijec ili, josh bolje, dobru sintagmu. Treba imati hrabrosti i upornosti (citaj mazohizma).

  23. I sam se sretam sa problemima oko opisivanja pojedinih pojmova u skandinavci, tako svojih, kao i od kolega kojima pomažem oko sređivanji skandinavki za objavu. Tako sam imao primjer pojam ANAGRAMNI STAVEK (ANAGRAMNA REČENICA)u skandinavci od kolega, za koga sam opisivao skandinavku. S jedne strane lep pojam, malo upotrebljavan, uz to još vezan na enigmatiku. Sa druge strane samo dva retka prostora za opisivanje (ako malo skratim visinu kvadrata za upisivanje slova, jer je kontra pojam bio tematski vezan na sponzora križaljke te sam morao dati pun opis). I tako ja U NEDOSTATKU vremena (moj greh, odgađanje do krajnjeg roka) preinačim sintagmu u ANAGRAM i STAVEK (REČENICA) gde sam mogao oba pojma opisati sa jednom reči. Štoviše, čak sam imao sreću, da su pojmovi sa ispuštenim slovima N i I lepo stali, da mi nije bilo potrebno praviti drugih preinaka. Nisam morao skračivati visinu kvadrata za upis slova. Ali me kasnije kolega “obradio”, da sam mu uništio najlepši deo. Od tada sarađujemo na drugoj osnovi, ja mu proveravam samo štamparske i gramatičke greške, a on sam finišira svoj rad.

    @ Evo od mene za pocetak malo geografije (naucih danas, bash slucajno) i lijepih sintagmi: BIJELA ISTRA, SIVA ISTRA, CRVENA ISTRA.

    Jedna priča sa naših turnira u križemkražmu (kvizovci). Priča je, mislim, da 2005. godine, kada sam sa kolegom organizovao jedini turnir u Mengšu u restoranu, koji je ove godine sravnjen sa zemljom. Inače se srečemo na drugoj lokaciji u Mengšu. Za vreme pauze između dva kola gledam spisak do tada sastavljenih desetslovnih i dužih reči, koji je stoji na svim turnirima na vidnom mestu, gde suci upisuju priznate i proverene reči (ako suigrač priznaje dugu reč, a ona kasnije nije pronađena u literaturi ta reč ne ide na spisak). Istog momenta dođu kolege Drago Smole (iz Ljubljane) i Vlado Vetrih (iz Sodražice). Videvši napis RDEČA ISTRA (CRVENA ISTRA) Vlado upita što to znači i protiv koga je postavio taj pojam kolega Jože Berdon (Vodice). Sa Dragom mu objasnimo sadržaj pojma, uz to Drago prizna da je to bio potez protiv njega. Igrom slučaja njih dvoje su se sreli u sledećem kolu. Tokom partije, Vlado u prvom potezu stavlja reć RDEČA ISTRA, iako do desetak minuta unazad nije znao za taj pojam. Dali Drago posle toga obilazi i biciklira (strastan biciklista) po CRVENOJ ISTRI priča ne govori.

    Štefan Markovič

  24. Inače, ja trenutno živim i radim u CRVENOJ ISTRI (Rovinj), a i sam sam pomalo subjektivan prema ŽMINJU jer mi je odatle-šef! Inače, ono što se često zaboravlja je da je svaka križaljka autorsko djelo i stoga u barem nekoj maloj mjeri subjektivna, jer se pojmovi najčešće uvrštavaju prema vlastitom znanju, interesima, podrijetlu…Uzmimo npr. pojam LUJO LOZICA-tog akademskog kipara sam osobno upoznao jer je iz malog mjesta Lumbarda na otoku Korčuli. Sastavljao sam talijanku i na izlasku iz bjeline imao sljedeći niz slova :
    _ U _ _ _ O _ _ _ _ .
    Mogućnosti je vjerojatno bezbroj, ali to je bila prva koja mi je pala napamet (što sigurno ne bi bio slučaj da sam, na primjer, s Brača, a ne s Korčule) i odabrao sam je bez razmišljanja.
    U istoj toj križaljci, dok sam još sastavljao bjelinu, uočio sam da mogu uvrstiti pojam OMAR SOSA. Riječ je o kubanskom džezistu. E sad, zašto je to zanimljivo? Zato što ja do prošle godine nisam mogao navesti ni jednog džezista na planetu, ali dogodilo se da sam se doselio u Rovinj u kojem se svake godine u organizaciji Adris grupe (moje krovne tvrtke) s ciljem promocije grada i naših proizvoda organizira Avangard Music Festival (Jazz), pa sam za koncert Omara Sose, koji se održao 10 metara od mog stana-dobio besplatnu kartu!

    Dakle, na izbor pojmova utječe puno faktora kojih možda nismo ni svjesni!

    Tonči

  26. Slažem se sa Tončijem, oko toga, što sve utiće na izbor reči. Pre dve tri godine sam sastavljao križaljku, malo sam zapeo/zaglibio u nekoj kombinaciji, te pustim, da stvar odleži desetak dana. Iz izkustva se mi dešava, da kasnije vrlo lako pronađem bolje rešenje, nego da na silu nešto prepravljam. Ali sledeći dan smo u organizaciji društva Križemkražem imali prvenstvo Osnovnih škola (četveročlanih ekipa) u križemkražmu (kvizovci) gde sam bio glavni sudija. Tako jedan učenik sedmog razreda iz Ruša (mjesto pokraj Maribora) napiše jednu petslovnu reć, koju mu suigrač ne priznaje. Ja kao sudac dolazim, vidim reć i upitam ga, što taj pojam znači, jer mi nije bio poznat. Mališan (bio je šesti ili sedmi razred) odgovori, da je to neka manja reka na Korzici. Ja u atlas i stvarno pronađem taj naziv. Kasnije ga upitam, kako je znao za to, a on da je sa roditeljima bio na izletu u Korzici, i da su kampirali blizu tog potoka (bolje rečeno). Ali ono što mi je dodatno koristilo je to, da je taj naziv reke (potoka) seo u moj zaglibljeni čošak. I to sa kontra pojmovima, koji su opče poznati.Nažalost, ne mogu se iz glave setiti naziva, morao bih proveriti.
    Štefan Markovič

  27. Izgleda da se svi slažemo po pvom pitanju.
    Još jedan plastičan primjer.
    ROTIMLJA (mjesto koje se vidi ako se zagledam u daljinu ispred svoje rodne kuće) jeste pojam koji je meni “k'o dobar dan”, ali bih ga uvrstio u ukrštenicu samo u krajnjoj nuždi, jer će ukrštenicu rješavati i neko kome je BAŠAID “k'o dobar dan”, ili kome je FERIČANCI “k'o dobar dan” ili ŽMINJ “k'o dobar dan”, a da se ti “dobri dani” ne podudaraju (odnosno nema presjeka skupa, što bi matematičari kazali).
    MOSTAR (pa i BUNA kao mjesto), OMIŠ, KIKINDA, NAŠICE, i sl. predstavljaju znatno manji problem (rješavačima!)

  28. Slažem se s navodima gore potpisanog i naslikanog :-), ali što se tiče
    megabjelina koje potiču i valoriziraju jedino urednici ne može se izbjeći
    pokoji težak pojam. Stvar je u tome da ako se to i mora uvrstiti da bude
    rješivo pomoću ostalih pojmova s kojima on dijeli slova. Npr. ako sastavljač ne uspije riješiti svoju vlastitu križaljku nakon što prođe godinu dana otkad ju je
    sastavio onda je to nalik enigmolarpurlartizmu.

    Željko Jozić

Komentariši