Jovan Nedić

izvor: "KVIZORAMA" br. 991, 2.4.2011.

napisao: Boris Nazansky

 

Trinaestoga siječnja ove godine navršilo se punih četrdeset godina otkako je ugledni zagonetač, autor, urednik, enigmatski pisac i naš povremeni suradnik Jovan Nedić iz Belog Manastira objavio svoju prvu zagonetku. O svojoj obljetnici napisao je zanimljiv tekst (naći ćete ga na blogu http://cryptoman.blogger.ba/ adresu kojeg vam dajem ne samo da biste u široj verziji pročitali ovo što ću tek djelomice prepričati nego i zato što tu možete naći obilje svakojakoga enigmatskoga štiva na koje vrijedi baciti oko) koji počinje pričom o srijedi 13. siječnja 1971. godine. Tada je, naime, u 979. broju zagrebačke Džepne križaljke pod uredništvom legendarnoga Marijana Kancelarića, objavljena križaljka, prvi rad uopće potpisan Jovanovim imenom.

Svoju obljetnicu nazvao je Jovan rubinskom. "Nazvao sam je tako", piše on, "jer se, prema podacima s Vikipedije, četrdeseta godišnjica braka u Njemačkoj, Holandiji, Engleskoj, SAD-u, skandinavskim zemljama i Rusiji naziva rubinskom (u Francuskoj se naziva smaragdnom)." I potom razvezuje priču o svojim odgonetačkim i kasnije zagonetačkim počecima vezanim uz enigmatsku rubriku u sarajevskim Malim novinama i uz Džepnu križaljku ("Prvi put neki enigmatski list imao sam u rukama sredinom maja 1968. godine i to 840. broj Džepne križaljke… Tada sam imao 14 i po godina i bio učenik osnovne škole u Bolmanu."), beogradsku Enigmu i njezine satelite Razonodu miliona i Malu ukrštenicu te od 1968. godine izdanja bjelovarskoga Čvora.

Jovan Nedić rođen je 1. siječnja 1954. godine u baranjskome selu Bolmanu blizu Belog Manastira. Trag koji je od gore opisanih početaka do danas ostavio i ostavlja u našoj enigmatici zapravo je jedna široka i duboka stvaralačka brazda u nepreglednome zagonetačkom polju, brazda u koju je zasijano sve moguće domaće enigmatsko sjeme i iz koje je, zahvaljujući plodnome tlu, sve to sjeme bez iznimke izniklo i bogato rodilo. Nabrajati listove, jednako zagonetačke kao i nezagonetačke, u kojima je surađivao (od spomenutih, pa preko Vjesnikova kviza, Eureke i HIK-a do Feniksa i Kvizorame) moglo bi se doslovno unedogled, a još bi nedogledniji bio niz zagonetaka koje je objavljivao i zagonetačkih tema kojih se u svojim tekstovima doticao. U ovome broju, na stranicama 12, 14, 16, 28 i 32, svoje vam sastavljačko umijeće povodom jubileja pokazuje probranim, uglavnom novim i neobjavljivanim zagonetkama.

Ipak, ako – kao jubilarčev enigmatski suputnik i prijatelj svih ovih proteklih četrdeset godina – smijem presuditi, kao svoje životno djelo (ili brem jedno od onih koja bi se iz njegova života i opusa takvim mogla nazvati) slavljenik ispisuje Rječnik novih riječi. Tragajući za riječima kojih nema u standardnim našim rječnicima (a oni su, među ostalim, temeljna zagonetačka pomagala), još je davne 1984. godine u Vjesnikovu kvizu broj 330 počeo objavljivati Mali kvizov rječnik objavivši do lipnja 1992. ukupno 313 nastavaka da bi potom u Feniksu broj 108 od 28. siječnja 1999. rubrika uskrsnula pod nazivom Feniksov rječnik novih riječi i rednim brojem 314 doživjevši do danas ukupno 627 nastavaka (Feniks broj 424, 24. ožujka 2011) i zabilježivši više od devetnaest tisuća (19.000!) novih riječi s odgovarajućim opiscima. U međurazdoblju, od 1992. do 1999. godine završio je i (još neobjavljen) rukopis knjige s još oko četiri tisuće novih riječi s opiscima potkrijepljenim citatima iz literature u kojoj su riječi pronađene. Na kraju, valja spomenuti danas već kultnu rubriku Podatak više koju je 1999. godine osmislio u Skandi Feniksu "kao mjesto na kome će se objavljivati članci ili o riječima koje su česte u križaljkama, a o kojima se malo zna, ili o riječima o kojima se može ispričati kakva zanimljiva priča, ili o nekoj enigmatskoj temi o kojoj bi trebalo znati više". U toj je rubrici, u kojoj danas surađuje nekoliko autora, sam napisao više od petsto (!) članaka.

Jovan Nedić neumorno stvara i neumorno piše i dalje. Dijelu svega što bude namirao kročeći prema budućim svojim jubilejima bit će, dakako, otvorene i Kvizoramine stranice.

 

14 komentara

  1. Druže Slovarim, s obzirom da ste u toj komisiji ESS za izdavaštvo, predložite da se štampa knjiga Jovana Nedića. To sigurno nije jeftin poduhvat, a knjiga zaslužuje da se objavi.

    Kad bi svi enigmati hteli da kupe primerak, onda bi kolega Nedić sigurno i sam štampao knjigu. Zarada – ko još pita za nju, ovde je podvig ako na nuli završiš takav poduhvat.

  2. Citat:
    U ovome broju, na stranicama 12, 14, 16, 28 i 32, svoje vam sastavljačko umijeće povodom jubileja pokazuje probranim, uglavnom novim i neobjavljivanim zagonetkama.

    Rado bih vidio ove stranice (vjerujem da ima još zainteresovanih)

  3. Slavko mogu ti poslati skenirane, ako ih vec nisi dobio?
    Ili bi, mozda, gazda od bloga mogao da ih ovdje preslika?
    Vjerovatno bolje odgovara druga verzija, ali ne znam moze li to gazda da odradi.
    Za prvu verziju, stojim na raspolaganju.
    ljubica

  4. potrefilo se da ove sedmice nesto duze (utorak-nedjelja) izbivam iz kuce ( ne, nisu kafane u pitanju:) ), a to znaci i da mi softverski alat (za obradu slika i sl.) nije u punom kapacitetu pri ruci. zato bih zamolio Ljubicu (kad se vec ponudila) ako moze skenirati radove i proslijediti mi ih, a onda cu linkove ugraditi u tekst.

  5. u neka stara (i dobra) vremena novine se na kiosku moglo naci nekoliko brojeva unazad (sedmicne novine, da ne bude zabune, ne dnevne), a sad je neka nova moda zavladala da kad stigne novi broj onaj stari istim prevoznim sredstvom vracaju nazad… je li to tako svagdje?

Komentariši