Logičke zagonetke

logičke zagonetke ■ enigmatika ■ sudoku ■ kvizovi ■ zagonetne priče ■ anagrami ■ testovi inteligencije ■ zanimljivosti ■ za'ebancija

25.01.2013.

"Hrvatska književna enciklopedija"

izvor: "KVIZORAMA" br. 1085, 19.1.2013.

napisao: Boris Nazansky (gl. urednik)


Posljednji, četvrti svezak Hrvatske književne enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža službeno je predstavljen javnosti 5. prosinca prošle godine. Time je stavljena kvačica na ž još jednoga kapitalnog projekta hrvatske leksikografije čijim je četirima knjigama trebalo neuobičajeno malo vremena da se nađu pred čitateljima: prvi je svezak, naime, otisnut 31. listopada 2010, a četvrti 19. listopada 2012. Četiri toma u dvije godine.
Do sada nisam, ali bit će razloga da se koji put iz zagonetačkoga kuta osvrnem i na pojedine dijelove sadržaja prvih triju knjiga. Četvrtu, međutim, uzimam sada i ovdje ne samo zato što je njome posao na HKE dovršen nego i zato što ona usudom abecede donosi nekoliko pojmova koji se, izravno ili neizravno, odnose na zagonetaštvo.
Središnje mjesto u zagonetačkom iščitavanju četvrtoga sveska HKE svakako pripada natuknici zagonetka koju potpisuje dr. sc. Vilko Endstrasser, znanstveni suradnik s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Članak je informativan, s primjerenom retkarinom i na nekoliko mjesta odmjereno izlazi izvan klišeja dosadašnjih pisanja o zagonetki u izdanjima Leksikografskoga zavoda. Ipak, u najvećem dijelu to je sažetak članka iz Opće enciklopedije LZ Miroslav Krleža (1982; Slavko Peleh), a najveća zamjerka odnosi se na ignoriranje suvremenoga trenutka u našoj enigmatici. Naime, vrijeme kao da je (za)stalo prije trideset godina, pa kao da ničega i nikoga važnog nije već puna tri desetljeća bilo u ovdašnjem zagonetaštvu. Ako se već prilično naširoko govori o umjetničkoj zagonetki i ako se opsežno popisuje današnje zagonetačko nazivlje, onda je svakako red, uz nekolicinu književnika koji su se sustavnije bavili zagonetkama (a i taj je popis manjkav), navesti istinske prvake hrvatske umjetničke zagonetke, od Karla Barbalića i Pavla Bogdanovića do Branka Lipanovića, Antuna Košira, Vladimira Kuterovca ... Također, i dalje se kao "najbolji priručnik o umjetničkim zagonetkama u nas" navodi Tumač zagonetaka Josipa Budisavljevića iz 1933 (!), a nema, primjerice, ni spomena o puno boljem, iscrpnijem i suvremenijem Pojmovniku zagonetaštva Miroslava Šanteka (2005).
Zapravo, temeljni se prigovor Hrvatskoj književnoj enciklopediji, kad je riječ o enigmatici, sastoji u sljedećem. Zagonetka jest i dio književnosti, ali zagonetaštvo to svakako nije i to je činjenica. Ali ako, recimo, strip, koji jest zasebna (deveta) umjetnost ima - kao likovno-književni oblik - svoju (vrlo opsežnu) natuknicu u HKE, onda i zagonetaštvo (enigmatika) - kao umješnost riječi - MORA, eo ipso, u istoj enciklopediji imati svoju. Nje, naravno, nema pod slovom Z kao što je nije bilo pod slovom E (enigmatika) gdje se, još u prvome svesku, mogla/trebala naći iza natuknice englesko-hrvatske književne veze (?). Pritom čudeći se imam na umu i činjenicu da se zagonetaštvo kao struka posljednjih godina u LZ Miroslav Krleža ne samo cijeni nego (u Hrvatskome biografskom leksikonu) i obrađuje: dok u drugome svesku HBL-a (1989) uz ime Pavla Bogdanovića nije bilo (i) atribucije zagonetač, danas se uz imena kao što su Marijan Jurčec ili Marijan Kancelarič ona nalazi.
Na kraju, spomenut ću još jednu činjenicu koja zagonetače (koji se rječnicima, leksikonima i enciklopedijama možda i ponajviše služe) omalovažava. "Članovi umjetničkih udruga, profesori i studenti književnosti" HKE mogu kupiti s popustom od 50% (podsjećam: cijena pojedinoga sveska je 290 kuna!). Zagonetači, članovi zagonetačkih udruga i zagonetački urednici to ne mogu.