Logičke zagonetke

logičke zagonetke ■ enigmatika ■ sudoku ■ kvizovi ■ zagonetne priče ■ anagrami ■ testovi inteligencije ■ zanimljivosti ■ za'ebancija

06.01.2013.

Iz moje enigmatske torbe (102)

IZVORNA GLAZBA

u rubrici gostuje: Nedjeljko Nedić, Ugljara (BiH)

U rubrici "Podatak više", koja izlazi u riječkom "Skandi Feniksu", objavljen je dosad i 21 članak Nedjeljka Nedića. Članak koji se objavljuje u ovom nastavku ove rubrike, napisan 2009. godine, redakcija "Skandi Feniksa" nije prihvatila. Kako se, međutim, radi o tekstu s mnoštvom podataka o muzičkoj oblasti o kojoj većina enigmata malo zna ili ne zna ništa, neka članak bude dostupan barem na – internetu. Uz članak, bile su sastavljene i dvije skandi-križaljke. One se mogu vidjeti ovdje i ovdje. (jn)


Šargije i violine

Ne sjećamo se da smo ikada u križaljkama ili nekoj drugoj zagonetki odgonetnuli pojam "izvorna glazba". Stoga ćemo ga sada iscrpnije pojasniti.
Izvorna je glazba, dakle, vrst glazbe koja se izvodi uz pratnju šargije (tambure) i violine. Taj se termin isključivo vezuje za Bosansku Posavinu, iako su izvornjaci zastupljeni i u Komušini, Kraljevoj Sutjesci, Usori, Žepču, okolici Doboja i Tuzle i u Podrinju.
Violina je gudačko glazbalo koje su izvornjaci prihvatili 30-ih godina XX. st., dok je šargija istočnjačko žičano glazbalo dugačkoga vrata (koji se završava kratkom glavom sa zateznicama žica) i kruškolikog tijela od javora, trešnje ili jele. Može imati od 4 do 8 žica. Od saza šargija se razlikuje po veličini i dubini tijela. Svirač(ica) na šargiji je šargijaš(ica). Šargiju su kao svoju Posavci prihvatili u XIX. st. Prije toga svirali su na guslama i dvojnicama. Izvorne pjesme tada su izvodili samostalni guslači, koji su okupljenima pjevali o drevnim junacima i tragičnim događajima (nekad i po više sati) te svirači kola tijekom vjerskih blagdana, župnih i mjesnih godova.

Braća Begić

Bolji dani za izvornu glazbu došli su kada je koncem 60-ih godina prošloga stoljeća u Derventi osnovana diskografska kuća "Glas komune", koja je djelovala u sastavu izdavačkoga poduzeća "Derventski list". Prvu singl-ploču
snimili su braća Ilija i Marko Begić, koji su i danas najpopularniji izvornjaci. U više od 40 godina bavljenja izvornom glazbom snimili su više od 50 različitih nosača zvuka s oko 500 pjesama, od kojih ćemo spomenuti uspješnice: "Bosno moja, dome mio", "Čuj, mjeseče, lolo i bekrijo", "Da ljubavi nije, svijeta ne bi bilo", "Dobro jutro, Posavino", "Dođi, dragi, u moj stan", "Domovino, ljepša si od raja", "Iako sam oženjen", "Pjesma majci", "Pjesma o otkupu", "Ponovo sam zaljubljen u tebe", "Recite mi, dobri ljudi", "Sijeda kosa", "Tužne njive nasljednike žele", "U Bosni mi moja duša", "Volim svoju ćupriju"… Zanimljivo je da su skupa sa Željkom Bebekom otpjevali pjesmu "Ošini po prašini". Zahvaljujući njima bratski su dueti postali vrlo popularni pa evo i nekih od njih: Braća Adžamić, Braća Ageljić, Braća Babajić, Braća Domić, Braća Geljić, Braća Jozić, Braća Kapular, Braća Kopić, Braća Milinković, Braća Mišković, Braća Todić, Braća Vidović…

Izvornjaci

Izvođači i sastavi koje ćemo još spomenuti su: Ante Bubalo, Bariša Kovačević, Branko Mišković Srco, Jerkan Brašnić, Mato Duspara, Tunjo Oršolić Makarića te "Barabe", "Baščovani", "Borogovske lole", "Bosanski žubor", "Bracini bećari", "Čičići", "Čuvari izvornog melosa", "Derventski biseri", Dobojski dukati", "Domaljevački prijatelji", "Dva jarana", "Glas Drijenče", "Izvorni dar", "Jerkan i Šerac", "Kalesijska trojka", "Kalesijski zvuci", "Kata i Slavuji", "Lijepi san", "Mara i Derventske lole", "Mirsada i Jarani", "Pećnički biseri", "Raspjevane badže", "Sara i Ozrenski izvori", "Stoja i Bećari", "Svilajski zvuci", "Tišinski jarani", "Šimo i Ivica", "Usorski bećari", "Vesele Domlječanke", "Veseli Bosanci", "Zlatne žice", "Zlatno vrijeme", "Zvuci rodnog kraja", "Žepački zvuci"…
Promidžbi izvorne glazbe pridonijele su i lokalne radijske postaje sa svojim specijaliziranim emisijama: "Šargijom i violinom kroz Posavinu" i "Posavsko sijelo" (Radiopostaja Orašje), "Posavino, zemljo najmilija" (Radiopostaja Odžak), "Ritam Posavine" (Radio Distrikt Brčko), "Izvorni karavan" (Obiteljski radio Valentino). Njezini su predstavljači također i brojna kulturno-umjetnička društva. Nadamo se da sada znate nešto više o izvornoj glazbi.