Logičke zagonetke

logičke zagonetke ■ enigmatika ■ sudoku ■ kvizovi ■ zagonetne priče ■ anagrami ■ testovi inteligencije ■ zanimljivosti ■ za'ebancija

15.05.2011.

Iz moje enigmatske torbe (21)

"TIMESOVE" KRIŽALJKE U ROMANU

Ovaj članak objavljen je u 356. broju zagrebačke "Kvizorame" od 31. I. 1999. godine.

Rudolph Jordache, sin njemačkog useljenika, ubrzo nakon završetka koledža postao je pomoćnik direktora robne kuće "Calderwood" u Whitbyju blizu New Yorka. U četvrtom poglavlju druge knjige romana "Bogataš i siromah" Irwina Shawa ("Znanje", Zagreb, 1977; prevela Blanka Pečnik-Kroflin) opisan je jedan njegov radni rad. Na posao, u svoju urednu i nepretrpanu sobu, stigao je veoma rano, prošavši kroz slabo osvijetljenu i usnulu robnu kuću, noseći jutarnje novine koje je usput kupio: lokalni "Record" i izdanje njujorškoga "Timesa" što stiže prvim jutarnjim vlakom. Prvo je pregledao "Record", a onda burzovni izvještaj u "Timesu" s veseljem ustanovivši da je tog jutra, na papiru, gotovo za trista dolara bogatiji nego što je bio jučer.

"Izrazi tihu zahvalu svom prijatelju Johnnyju Heathu i otvori stranicu s križaljkom. Izvadi pero i poče je rješavati. Ako je uspio riješiti križaljku do devet sati kad se trgovina otvarala, počeo bi radni dan s lakim osjećajem trijumfa.

Bio je gotovo riješio križaljku, kad zazvoni telefon. Pogleda na ručni sat. Osoblje iz telefonske centrale je rano na poslu, zapazi s odobravanjem. Lijevom rukom digne slušalicu: Da? - reče, upisujući riječ u jednu od okomitih kolona.

- Jordache? Jeste to vi?

- Jesam. Tko govori?

- Denton. Profesor Denton.

- O, kako ste, gospodine? - reče Rudolph. Zamisli se nad sinonimom za trijezan, osam slova, treće slovo 'a', osmo 'n'.

- Neugodno mi je da vas gnjavim - reče Denton. Glas mu je čudno zvučio, kao da šapuće i strepi da netko ne prisluškuje. - Ali da li bih se mogao danas s vama negdje sastati?

- Dakako - reče Rudolph. Upiše 'staložen' u najdonju kolonu križaljke. Prilično je često viđevao Dentona, kad je iz sveučilišne knjižnice posuđivao knjige o organizaciji poslovanja i ekonomiji. - Cijeli dan sam u poslu.

Denton uzdahne. - Bilo bi mi milije kad bismo se mogli naći negdje izvan robne kuće. Možda na ručku?

- Ja uzimam samo četrdeset i pet minuta odmora...

- To je dovoljno. Naći ćemo se negdje u vašoj blizini - rekao je Denton kao bez daha i užurbano. U predavaonici je uvijek govorio polako i zvonko. - Kako bi bilo kod ,Ripleyja'? To je odmah iza prvog ugla od vas, zar ne?

- Da - reče Rudolph, iznenađen Dentonovim izborom restorana. (...) - Da li vam odgovara u dvanaest i petnaest?

- Bit ću tamo, Jordache. Hvala, hvala vam. Veoma ljubazno od vas. Onda doviđenja do dvanaest i petnaest - Denton je govorio veoma brzo. - Ne mogu vam reći kako cijenim... - Čini se da je spustio slušalicu uslijed posljednje rečenice.

Rudolph nabra čelo, pitajući se što to muči Dentona, te spusti slušalicu. Pogleda na sat. Devet sati. Trgovina je upravo otvorena. Njegova sekretarica uđe u sobu i reče:

- Dobro jutro, Mr. Jordache.

- Dobro jutro, Miss Giles - uzvrati on i zlovoljno baci zgrudani ,Times' u košaru za papirne otpatke. Zbog Dentona nije riješio križaljku do devet sati."

U trećem poglavlju treće knjige opisano je jedno subotnje prijepodne koje je Rudolph Jordache proveo u iznajmljenom stanu u New Yorku. Jean, njegova djevojka, telefonirala mu je da će malo zakasniti, pa je imao vremena da obavi nekoliko telefonskih razgovora. Pekla ga je savjest što cijeli tjedan nije stigao telefonirati svojoj sestri Gretchen.

"U Californiji je bilo osam sati ujutro no Rudolph je znao da je Gretchen ranoranilac i da je zvonjava telefona neće probuditi. Pošto je naručio razgovor, sjeo je za pisaći stol u malu dnevnu sobu i pokušao dovršiti jedan kut križaljke u 'Timesu' što nije uspio riješiti za doručkom."

U toku razgovora sa sestrom, stigla je Jean.

"Izlazila je s drugim muškarcima. Neimenovanima. Ljeti je plovila. Imena ostalih sudionika nije spomenula. Bila je u Evropi. Na jednom jugoslavenskom otoku, na koji bi se rado vratila. Bila je iznenađena što on nikada nije bio izvan Sjedinjenih Država. (...)

Križaljku u nedjeljnom broju ,Timesa' rješavala je brže od njega. Rukopis joj je bio bez kojekakvih zavijutaka, muški. Voljela je moderne slikare čija djela Rudolph nije cijenio ni razumijevao."



Tematski slični tekstovi:
17.09.'12: Križaljke se mogu rješavati i u romanima (M. Živković)
27.01.'13: Spomen križaljke u proznim djelima (J. Nedić)
29.01.'13: Književni junaci - ljubitelji ukrštenica (M. Živković)
03.02.'13: Spomen ukrštenih r(ij)eči u raznim izvorima (J. Nedić)